14PSPS018 - Psihologija inteligencije

Specifikacija predmeta
Naziv Psihologija inteligencije
Akronim 14PSPS018
Studijski program Psihologija
Modul
Tip studija osnovne akademske studije prvog stepena
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
    Nastavnik/saradnik (DON)
      Broj ESPB 4.0 Status predmeta obavezan
      Uslovljnost drugim predmetima Oblik uslovljenosti
      Ciljevi izučavanja predmeta Upoznavanje studenta: - sa različitim određenjima i pitanjima koja se postavljaju u definisanju pojma inteligencije; - sa psihometrijskim shvatanjima i novim koncepcijama o strukturi inteligencije; - sa dosadašnjim rezultatima istraživanja o razvoju inteligencije i njenom odnosu sa drugim fenomenima i psihološkim konceptima; - sa proučavanjem inteligencije na različitim nivoima. Osposobljavanje studenta: - za uočavanje ograničenja, prednosti i nedostataka različitih koncepcija inteligencije; - za uočavanje neophodnosti interdisciplinarnog pristupa u proučavanju fenomena inteligencije.
      Ishodi učenja (stečena znanja) Od studenta se očekuje da na kraju kursa bude sposoban da: - objektivno analizira i razume različita određenja inteligencije i problema koji se javljaju u definisanju inteligencije; - pokaže sveobuhvatno i detaljno razumevanje psihometrijskih teorija o strukturi inteligencije, kao i savremenih kontekstualističkih koncepcija inteligencije; - razume i identifikuje kako se različiti teorijski pristupi inteligenciji reflektuju na njeno merenje, principe konstrukcije zadataka u testovima inteligencije i pravljenje programa testiranja inteligencije za različite namene; - poznaje i kritički analizira naučna saznanja i empirijske rezultate o zakonitostima razvoja inteligencije i njenom odnosu sa drugim fenomenima i psihološkim konceptima.
      Sadržaj predmeta
      Sadržaj teorijske nastave - Poreklo naučnog gledišta i rani pokušaji istraživanja inteligencije; - Različita određenja inteligencije; inteligencija kao naučni pojam u psihologiji; otvorena pitanja u vezi sa definisanjem inteligencije; - Psihometrijske teorije o strukturi inteligencije (unitaristička i pluralistička gledišta): Spirmanova dvofaktorska teorija, hijerarhijske teorije Berta i Vernona, Terstonova teorija primarnih sposobnosti, Katelova i Hornova teorija, Gilfordova teorija, troslojna teorija Džona Kerola; - Savremene teorije inteligencije: teorija višestrukih inteligencija H. Gardnera, teorija M. Andersona, trijarhička teorija inteligencije R. Sternberga, ekološko gledište S. Sesija; - Razvoj mentalnog testiranja; karakteristike i vrste testova inteligencije; - Razvoj inteligencije: odnos nasleđa i sredine u razvoju inteligencije; počeci razvoja; razvojne krivulje različitih aspekata inteligencije; inteligencija i starenje; - Odnos inteligencije sa drugim fenomenima i psihološkim konceptima; inteligencija i učenje; inteligencija i ličnost; inteligencija i pol; inteligencija i rasa.
      Sadržaj praktične nastave .
      Literatura
      1. Gardner, H., Kornhaber, M.L. Wake, W.K. (1999). Inteligencija - različita gledišta. Jastrebarsko: Naklada Slap (strane: 15-67, 74-102, 213-260).
      2. Zarevski, P. (2000). Struktura i priroda inteligencije. Jastrebarsko: Naklada Slap (strane: 26-33, 91-109, 111-139, 145-199, 201-206).
      3. Kvaščev, R. (1981). Mogućnosti i granice razvoja inteligencije. Beograd: Nolit (strane: 23-30, 56-61, 63-89, 94-97, 105-108, 119-163).
      4. Ivić, I. i sar. (1981). Razvoj i merenje inteligencije. Beograd: Zavod za udžbenikei nastavna sredstva (strane: 11-24, 74-76).
      5. Shaie, K.W. i Willis, S.L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap (strane: 361-393).
      6. Sternberg, J.R. & Kaufman, S.B. (2011). The Cambridge Handbook of intelligence. Cambridge University Press.
      7. Savremene perspektive u istraživanju inteligencije, Specijalno izdanje časopisa "Psihologija", 1991. (strane: 127-166).
      Broj časova aktivne nastave nedeljno tokom semestra/trimestra/godine
      Predavanja Vežbe DON Studijski i istraživački rad Ostali časovi
      3
      Metode izvođenja nastave Monološka metoda, diskusija, demonstrativna metoda
      Ocena znanja (maksimalni broj poena 100)
      Predispitne obaveze Poena Završni ispit Poena
      Aktivnosti u toku predavanja 5 Pismeni ispit 70
      Praktična nastava Usmeni ispit
      Projekti
      Kolokvijumi 25
      Seminari
      Vrh strane